Šta je KBT?
Obavještenja za profesionalce o stručnom usavršavanju iz kognitivno-bihejvioralne terapije nalaze se na stranicama Centra za kognitivno-bihejvioralnu terapiju.
* * *
Kognitivno-bihejvioralna terapija (skraćeno: KBT, eng. Cognitive Behavioral Therapy) je oblik psihoterapije koji naglašava važnost uloge mišljenja u onome šta osjećamo i kako se ponašamo. Kognitivno-bihejvioralni terapeuti uče da, kada je naš mozak zdrav, onda je naše mišljenje to koje prouzrokuje da se osjećamo i ponašamo na određen način. Zbog toga je, ukoliko doživljavamo osjećanja koja ne želimo ili se ponašamo na način koji ne želimo, važno identifikovati razmišljanja koja uzrokuju ta osjećanja i ponašanja, te naučiti kako ih zamjeniti razmišljanjima koja vode reakcijama koje želimo.
Postoji više pristupa u kognitvno-bihejvioralnoj terapiji: racionalno-emotivno-bihejvioralna terapija, kognitivna terapija, kognitivno-bihejvioralna modifikacija, trening rješavanja problema. Ipak, većina kognitivno-bihejvioralnih terapija ima sljedeće karakteristike:
1. KBT je zasnovana na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija
Kognitivno-bihevioralna terapija je zasnovana na naučnoj činjenici da naše misli uzrokuju naša osjećanja i ponašanja, a ne spoljašnje stvari same po sebi, kao što su ljudi, situacije ili događaji. To znači da mi možemo promjeniti način na koji mislimo s ciljem da se osjećamo i djelujemo bolje iako se situacija nije promjenila.
2. KBT je kraća i vremenski ograničena
Kognitivno-bihejvioralna terapija spada među “najbrže” terapije po postizanju željenih terapijskih rezultata. Prosječan broj susreta koje klijent ima (bez obzira na vrstu problema) je samo 10 do 16. Drugi oblici terapije, kao što je psihoanaliza, mogu trajati godinama. Ono što omogućava KBT-u da bude kraća od drugih je visoko instruktivna priroda i činjenica da uključuje domaće zadatke.
3. Pouzdan terapeutski odnos je neophodan za efektivnu terapiju, ali nije u fokusu
Neki oblici terapije pretpostavljaju da je glavni razlog zbog kojeg je ljudima bolje postojanje pozitivnog odnosa između terapeuta i klijenta. Kognitivno-bihejvioralni terapeuti vjeruju u važnost dobrog, pouzdanog odnosa, ali i da to nije dovoljno. KBT terapeuti vjeruju da se klijenti mjenjaju kada nauče da misle drugačije. Zbog toga su KBT terapeuti fokusirani na podučavanje racionalnim samo - savjetujućim vještinama.
4. KBT je zajednički rad teraputa i klijenta
Kognitivno-bihejvioralni terapeut teži da nauči šta klijent želi od svog života (njegove ciljeve) i da mu zatim pomogne da postigne te ciljeve. Terapeutova uloga je da sluša, podučava i ohrabruje, dok je klijentova uloga da govori, uči i koristi ono što je naučio.
5. KBT je zasnovana na stoičkoj filozofiji
Kognitivno-bihejvioralna terapija ne govori ljudima šta da osjećaju. Ipak, većina ljudi koji traže terapiju ne želi da se osjeća onako kako se osjeća. KBT uči korišćenju, a u najgorim slučajevima smirivanju osjećanja kada smo suočeni sa neželjenim situacijama. Takođe se podvlači činjenica da nam se neželjene situacije dešavaju bez obzira da li smo mi zbog njih uznemireni ili ne. Ako smo uznemireni zbog naših problema, mi imamo dva problema – problem i našu uznemirenost zbog njega. Većina razumnih ljudi želi da ima što je moguće manji broj problema.
6. KBT koristi sokratovski metod
Kognitivno-bihejvioralni terapeuti žele da postignu veoma dobro raumjevanje briga svojih klijenata. Zbog toga oni često postavljaju pitanja. Oni takođe ohrabruju svoje klijente da postavljaju pitanja o sebi, npr. “Kako ja znam da se oni zaista smiju meni?” “Da li je moguće da se smiju nečemu drugom?”
7. KBT je strukturisana i direktivna
Kognitivno-bihejvioralni terapeuti imaju specifičan program rada za svaki susret. Specifične tehnike i koncepti se uče tokom svakog susreta. KBT je fokusirana na pomaganje klijentu u postizanju ciljeva koje je sam postavio. U tom smislu KBT je direktivna. Ipak, KBT terapeuti ne govore svojim klijentima šta da rade – oni radije uče klijente kako da rade.
8. KBT je bazirana na edukativnom modelu
KBT je zasnovana na naučno podržanoj pretpostavci da je većina emocionalnih
i ponašajnih reakcija naučena. Zbog toga je cilj terapije da pomogne klijentu
da se oduči od svojih neželjenih reakcija i da nauči nove načine reagovanja.
KBT terapeuti se ne predstavljaju kao “sveznajući”, ali je pretpostavka
da ukoliko je klijent znao ono što terapeut ima da ga nauči, klijent ne
bi imao emocionalne i ponašajne probleme koje ima.
Upravo zbog toga u KBT-u nema “samo razgovaramo”. Ljudi mogu “samo razgovarati”
s bilo kim.
Edukativni karakter KBT-a pruža i posebnu dobit, a to je da vodi dugoročnim
rezultatima. Naime, kad ljudi tokom KBT razumiju kako i zašto im ide dobro
(i kako i zašto im prije tretmana nije išlo dobro), oni mogu da nastave
da rade to što su naučili tokom tretmana s ciljem da im i dalje ide dobro
(i da prestanu da rade ono zbog čega im prije nije išlo dobro).
9. KBT teorija i tehnike se oslanjaju na induktivni model
Glavni aspekt racionalnog mišljenja je da je on zasnovan na činjenicama,
a ne na pretpostavkama. Mi se često uznemirujemo oko stvari kada one,
u stvari, nisu onakve za kakve ih mi smatramo. Kada bismo to znali, ne
bi smo gubili vrijeme uznemiravajući se. Zato nas induktivni metod ohrabruje
da posmatramo naše misli kao pretpostavke koje mogu biti dovedene u pitanje
i testirane.
Postoji preko 25 veoma uobičajenih grešaka u mišljenju koje ljudi prave i koje ih dovode do toga da ne poznaju činjenice.
10. Zadaća je osnovna karakteristika KBT-a
Da ste, kada ste pokušavali da naučite tablicu množenja, provodili samo
jedan sat sedmično učeći je, mogli biste se i danas pitati koliko je 5
x 5. Istina je da ste vjerovatno proveli veoma mnogo vremena kod kuće
aktivno učeći tablicu množenja.
Isti je slučaj sa psihoterapijom. Postizanje cilja bi trajalo veoma dugo
(ako bi do njega uopšte došlo) ukoliko bi sve što osoba radi bilo razmišljanje
o tehnikama i konceptima koje uči samo jedan sat sedmično. Zbog toga KBT
terapeuti zadaju klijentima zadatke i ohrabruju ih da vježbaju tehnike
kojima su podučeni.