logo

Preporučujemo

Pratite novosti u vezi KBT na Facebook-u

Korisne i praktične savjete, kao i aktuelne novosti iz oblasti razvoja kognitivno-bihejvioralne terapije možete pratiti na Facebook-u.

Više o ovom...

Preporučujemo

Efikasan tretman napada panike

PDF

Napade panike karakteriše izrazita napetost i tjelesno uzbuđenje: lupanje srca, stezanje u grudima, suha usta, gušenje, omamljenost, vrtoglavica, osjećaj nestvarnosti, nestabilnost i bridenje u udovima, znojenje, drhtanje...

PDF dokument...

Psihološko savjetovanje Krnetić

Prva privatna psihološka praksa u Bosni i Hercegovini, Psihološko savjetovanje Krnetić (PSK) posvećeno je rješavanju psiholoških problema i razvijanju dugoročnog emocionalnog zadovoljstva svojih korisnika kroz primjenu kratkog i efikasnog psihološkog savjetovanja sa dugoročnim efektima.

Locirano u Banjoj Luci, PSK omogućava kontinuiranu psihoterapiju i koučing za pojedince, parove i grupe, kao i savjetovanje profesionalaca kroz superviziranje njihove savjetodavne prakse. Psihološki pristup koji primjenjujemo u PSK zasnovan je na kognitivno-bihejvioralnoj terapiji (KBT) i racionalno-emotivno-bihejvioralnoj terapiji (REBT).

REBT je aktivno-direktivna i na-problem-orijentisana psihoterapija koja uči ljude kako da identifikuju svoje samoodmažuće misli, uvjerenja, emocije i akcije, te kako da ih zamjene efikasnijim i samopomažućim reakcijima. Predstavlja prvu modernu kognitivno-bihejvioralnu terapiju koju je od 1955. godine razvijao Albert Ellis, jedan od najuticajnijih psihologa savremenog doba koji je na osnovu istraživanja mišljenja psihologa proglašen drugim najuticajnijim psihoterapeutom u istoriji (prvi je bio Karl Rodžers, a treći Sigmund Frojd).

Obavještenja za profesionalce o stručnom usavršavanju iz kognitivno-bihejvioralne terapije (RE&KBT) nalaze se na stranicama Centra za kognitivno-bihejvioralnu terapiju.

RE&KBT pristup

Prema RE&KBT, pri rješavanju svojih problema, ljudi moraju imati u vidu sledece tri stvari:

  1. Psihološki poremećaj je određen iracionalnim uvjerenjima koja ljudi imaju o negativnim životnim događajima, a ne događajima samim po sebi. Ljudi koji bez ovog uvida žele da riješe svoj psihološki poremećaj, skloni su da pokušavaju da izmjene situaciju, a ne svoja uvjerenja o njoj.
  2. Nije nužno saznati kako i kada je poremećaj nastao da bi se prevazišao. Bez ovog uvida, ljudi koji žele da riješe svoj poremećaj tragaju za uzrocima i krivcima iz prošlosti, umjesto da se usredsrede na promjenu svojih uvjerenja, takvih kakva su sada.
  3. Samo uporno i energično dovođenje u pitanje svojih iracionalnih uvjerenja može prekinuti kružni tok psihološkog poremećaja. To znači da ljudi moraju uporno da rade na svojoj promjeni. Bez ovog uvida, ljudi očekuju da uviđanje problema bude dovoljno da proizvede pozitivnu promjenu na emotivnom i ponašajnom planu.